Časovi harfe Beograd – istorija, prestiž i današnjost

Časovi harfe Beograd – neizostavni deo naše muzičke škole!

Harfa je od davnina bila najotmeniji i najomiljeniji muzički instrument. Svirati harfu je značilo biti pripadnik odabranog kruga ljudi koji je znao da ovim istrumentom i svojom muzikom dopre do srca drugih.

Veoma su retki ljudi na koga zvuci harfe ne deluje opuštajuće.

Uz to, ne postoji mnogo muzičara koji ovu magiju umeju da proizvedu. Ako se i vi nalazite među onim posebnima koji žele da savladaju veštinu sviranja harfe, ovaj tekst je pisan baš za vas. 

Časovi harfe Beograd – zašto smo izabrali individualne časove?

Časovi harfe osmišljeni su kao svojevrsan dijalog između nastavnika i učenika. 

Nastava harfe je prilagođena u odnosu na uzrast, tip ličnosti, prethodno iskustvo, kao i ritam rada kod kuće. 

Repertoar na kome se radi je baziran na umetničkoj muzici i ABRSM-u, najvećem sistemu za učenje klasične muzike u svetu. Pored toga, moguć je iskorak i u druge žanrove prema želji polaznika. 

U antičkoj Grčkoj, harfa, odnosno lira, vezana je za kult Apolona

Zahvaljujući proizvodnje harfe u Srbiji i kompaniji Harpomania, lako je nabaviti povoljnije instrumente koji odgovaraju početnom nivou učenja. Na taj način polaznik dobija mogućnost rada kod kuće što umnogome utiče na njegov napredak. 

Časovi harfe Beograd – Struktura nastave

Na individualnim časovima harfe se kroz rad na kompozicijama rade i elementi solfeđa, muzičke teorije i estetike. 

U slučaju da se odlučite na pripremanje ABRSM ispita na harfi, naši profesori su tu da vam pruže podršku i na tom putu. 

Ovo podrazumeva rad na svim delovima ispita: na skalama, kompozicijama, čitanju s lista i slušnom testu. Uz to, sa predmetnim profesorom možete raditi i na pripremi ispita iz muzičke teorije

Jedan deo časa uvek ostavljamo i za pitanja i interesovanja, kao i za rad na pravilnom usmeravanju svakog polaznika. U tom procesu svaki polaznik ima podršku celokupnog profesorskog tima Međunarodne muzičke škole „Eva Music“.

Kome su namenjeni časovi harfe Beograd u našoj školi?

Individualni časovi harfe su namenjeni svima starijim od 7 godina – bilo da su u pitanju odrasli ili deca. Prethodno iskustvo nije potrebno, a dobro došli su i oni koji imaju neko predznanje. 

Online nastava harfe i javni nastupi

Nastupi su centralni deo školske godine naše muzičke škole. 

Organizujemo ih četiri i oni su prilika da se bolje upoznamo, ispratimo međusoban napredak i podelimo energiju sa publikom. 

Javni nastupi imaju brojne benefite na razvoj dece. Zbog toga svi naši polaznici, pa i oni koji nastavu pohađaju online imaju priliku da nastupe na jednom od naša četiri online koncerta koje takođe organizujemo za naše polaznike. 

Naša online nastava zaživela je tokom pandemije ali je danas postala sastavni deo naše škole bez koje bi teško mogli zamisliti naš rad. 

Svi koji poseduju instrument mogu postati naši polaznici bez obzira gde se nalaze. Nakon dve pune godine intenzivne prakse, naši nastavnici imaju razvijene tehnike rada putem interneta. Zahvaljujući tome, u mogućnosti su da i online znanje prenesu na najbolji mogući način.  

Harfa ima 46-48 žica. Sve C žice su obojene crvenom bojom, a sve F žice plavom bojom

Časovi harfe Beograd – Kako da se prijavite? 

Za časove harfe možete se prijaviti na našu email adresu info@evamusic.rs, kao i na brojeve telefona +38163558517 ili +381654499727. 

Za one koje žele da znaju više

Za sve koji su očarani harfom, u narednom delu mogu pročitati razne zanimljivosti i činjenice o harfi. Kakav je njen zvuk, izgled, istorijat i razvoj. 

Zvuk harfe

Zvuk harfe je bogat i plemenit, ali nevelike snage i prodornosti, tako da dolazi do izražaja najbolje u solističkom izvođenju ili solo-epizodama u orkestru. Jedino glisando, koji je moguć brzim prevlačenjem preko većeg broja žica, često i obema rukama, može da se probije i kroz gušći zvuk orkestra

Zahvaljujući dosta dugom odzvuku žica (pretežno dužih), harfa je izuzetno pogodna kao akordski instrument, naročito za izvođenje arpeđata koji su i dobili ime po ovom instrumetnu. Ona se često može sresti kao pratnja nekom melodijskom instrumentu ili glasu.

Današnji izgled harfe

Na postolju stoji stub, kroz čiju unutrašnjost prolaze poluge koje povezuju pedale sa gornjim delom mehanizma za štimpovanje. Na suprotnoj strani od stuba nalazi se kosi krak okvira koji se naziva rezonator. Žice su uzdužno postavljene, a njihov gornji kraj vezuje se za metalne čivije, ušrafljene u drven vrat, koji čini gornju, izvijenu stranu okvira. Za razliku od klavira, harfu štimuje sam ozvođač pre sviranja, posebnim ključem na čivijama. Žice se prave najčešće od creva, ili u novije vreme od najlona. U mostu, koji povezuje rezonator i stub, nalaze se pokretni koturići sa po dva mala klina: svaka žica prolazi između klinova dvaju koturića i kada se, pritiskom na pedal, koturić zaokrene, njegovi klinovi pritisnu žicu, skrate njenu zvučeću dužinu i povise joj ton. Raspored pedala u postolju harfe. Keltske harfe umesto pedala imaju preštimače, koji imaju istu funkciju kao pedali.

Harfa ima 46-48 žica, a kako bi se izvođač snašao među ovim brojnim žicama, sve C-žice su obojene crvenom bojom, a sve F-žice plavom.

Istorija izvođaštva

Kada je mlada austrijska nadvojvotkinja Marija Antoaneta došla na francuski dvor 1770. godine, sa sobom je donela harfu – instrument koji je dugo bio smatran amaterskim i vezanim isključivo za salone dobro obrazovanih aristokratkinja. Zahvaljujući budućoj kraljici, koja je svakog dana vežbala sviranje na harfi, ovaj instrument je doživeo renesansu i popularnost bez presedana, koja je dovela do nastanka obimnog repertoara nakon 1760. godine.

Naime mnogim umetnicima Srednjeg veka kao i humanizma i renesanse je Kralj David bio inspiracija. Njega su vrlo često prikazivali na slikama I skulpturama kako svira, sa različitim izgledom instrumenta. Negde bi instrument ličio na liru, negde na citru, a negde na danasnju harfu.

Harfin zvuk doprinosi zdravlju, fizičkom, emotivnom, mentalnom i duhovnom blagostanju.

Istorija harfe

Kroz svoju višemilenijumsku istoriju harfa je bila sinonim za duboki, mistični, kontakt čoveka sa svetlošću božankog sveta. Kod Sumeraca harfa se ,,koristila tokom izricanja proročanstava velikog sveštenika”.  Sličnu upotrebu nalazimo i kod starih Jevreja. U istoriji muzike priča o Davidu koji je svirao harfu (liru) da bi smirio Saulovo ludilo smatra se jednim od najpoznatijih primera muzičkog egzorcizma.

U antičkoj Grčkoj, harfa, odnosno lira, vezana je za kult Apolona, boga proročanstva, izlečenja, muzike, streličarstva i sunca.

Harfa kao apolonijski ideal

Brojni primeri govore o harfističkoj muzici korišćenoj za ostvarivanje apolonijskih ideala. U zavinosti od epohe, njena primena je varirala. U razdoblju između prvih vekova nove ere pa sve do prvih godina prosvetiteljstva harfa nije zabeležila znatnije usavršavanje u Evropi, zbog asketskog duha Hrišćanstva. 

Na prvi pogled deluje paradoksalno: slikani su anđeli kako sviraju harfu, a iz srednjovekovne Zapadne Evrope ostalo je sačuvano samo nekoliko harfi.

Irska, zemlja koja nije pretrpela toliko jak uticaj Inkvizicije, negovala je harfu kao svoj nacionalni instrument jer je taj instrument sastavni deo keltske kulture.

Put ka modernoj harfi

Renesansa je otvorila čoveku vidike za jednu novu duhovnost. Prve opere koje govore o nesrećnoj ljubavi Orfeja i Euridike doprinele su da nakon nekoliko vekova bude skrenuta pažnja na harfu (liru). Stvoreni su povoljni uslovi za razvoj tako da krajem XVI i početkom XVII veka nailazimo na harfe sa trostrukim nizom žica a gotovo vek kasnije izgrađena je dijatonska harfa, osnova moderne harfe.